On je precizirao da je 42.000 vozača pobeglo sa autoputeva na naplatnim stanicama, 50.000 je odbilo da plati putarinu, a 26.000 je bežalo "divljim prolazima".
Caković je rekao da postoje tri grupe vozača koji pokušavaju da ne plate putarinu, ističući da visina putarine nije razlog za to, već da uvek postoje ljudi koji bi da želeli da koriste autoput besplatno.
"Odbezi" pobegnu sa naplatne stanice i na taj način privremeno izbegnu plaćanje, ali kamere zabeleže njihove tablice i "Putevi Srbije" ih tuže, pa putarinu moraju da plate uz troškove sudskog postupka i kamatu, objasnio je Caković.
Prema njegovim rečima, druga grupa vozača su oni koji na naplatnoj stanici izjavljuju da nemaju novac, popunjavaju izjave po kojima se obavezuju da će putarinu platiti u roku od sedam dana i u toku 2010. napisano je zbog toga 50.000 izjava.
To su više od 80 odsto vozači teških kamiona koji su u četvrtoj kategoriji za naplatu putarine, dok su 15 odsto vozači lakih kamiona (treća kategorija).
Dešava se veoma često da vlasnici transportnih preduzeća daju vozačima novac za putarinu koji oni zadrže za sebe, napišu izjavu i tako obavežu vlasnika firme da ponovo izdvajaju sredstva za putarinu, tvrdi Caković.
Treću grupu čine vozači koji skidaju zaštitnu ogradu i tako formiraju divlje prolaze kako bi izbegli plaćanje putarine.
Jednom mesečno tim "Puteva Srbije" registruje nelegalne prolaze i daje se nalog firmama zaduženim za održavanje puteva za zatvaranje tih prolaza.
Odsek analitike kroz analizu izdataih, a nenaplaćenih kartica i uz pomoć video nadzora tačno definiše identitet tih vozača i protiv njih se podnosi krivična prijava.
Kod sve tri grupe vozača se primenjuje sistem naknadne naplate putarine putem suda uvećane za troškove postupka i kamate.
Kategorije "odbega", "izjava" i "divljih prolaza" datiraju od samog uvodjenja naplate putarine na putevima u Srbiji, kažu u "Putevima Srbije.
Sva polja su obavezna.