Donedavno marginalne stranke i pokreti sa izrazito nacionalističkim i antiemigrantskim stavovima sada su značajan politički faktor u mnogim evropskim zemljama, pa i u Evropskom parlamentu, konstatuje se u Demosovom izveštaju, rađenom na preko 12 000 ispitanika u 12 evropskih zemalja.
Istraživači su usmerili pažnju na partije kao što su Flamanski interes, francuski Nacionalni front, Švedske demokrate, Englesku odbrambrenu ligu, holandsku Partiju slobode i italijansku Severnu ligu, kao i na njihove pandane u drugim zemljama EU.
U svim slucajevima, ustanovili su značajan rast popularnosti stranaka i pokreta koje zagovaraju odbranu nacionalnog kulturnog identiteta od najezde imigranata, a naročito muslimana.
Ono što naročito zabrinjava, kaže se u izveštaju pod naslovom "Novo lice digitalnog populizma" je što gotovo dve trećine (63 odsto) pristalica ovakvih stavova čine mladi ispod 30 godina, uvezani u digitalne društvene mreže preko kojih uspešno vrbuju nove članove.
Do sada se verovalo da su stariji Evropljani ti kojima najviše smeta priliv stranaca.
Izveštaj pokazuje da je 26 odsto desničara spremno da upotrebi silu ukoliko bi time postigli političke ciljeve, a velika većina navodi prisustvo velikog broja imigranata i ugrožen nacionalni identitet kao glavni razlog za politički angažman.
Posebno je poražavajući, zaključuje se u Demosovom istraživanju, nizak nivo poverenja u nacionalne i evropske institucije.
Svega oko 20 odsto anketiranih pristalica desnog populizma veruje političarima u svojim zemljama, a samo 14 odsto ima poverenje u EU.
I pored toga, utvrdili su istraživači, gotovo 70 odsto redovno izlazi na izbore kako bi glasali za svoje vođe. Ovo je znatno veća izlaznost nego kod pristalica umerenih političkih stranaka.
Sva polja su obavezna.