Ukoliko bi se ponovila katastrofalna erupcija vulkana Laki iz 1783. godine, došlo bi do velike promene kvalitete vazduha koja bi zagorčala, ali i okončala, život dobrog dela stanovništva Evrope. Stručnjaci su izradili model erupcije koja bi trajala osam meseci, i procenili putanje aerosola i njihovu koncentraciju nad Evropom. Reč je o mikročesticama koje izazivaju oštećenja pluća i opterećuju srce.
Naučnici su izračunali kako bi se na Islandu i u severnoj Evropi koncentracija aerosola povećala za 120 posto, a u južnoj nekih 60 posto. Zbog posledica koje izazivaju aerosoli, već u prvoj godini bi umrlo 140.000 ljudi, procenjuje se u istraživanju objavljenom u časopisu PNAS.
Nasreću, erupcije predviđene jačine prilično su retke, a u poslednjih 1150 godina zabeležene su četiri takvih razmera. Poslednja takva bila je erupcija Lakija 1783. godine, koja je usmrtila najmanje petinu ljudi na Islandu, a šteta koja je naneta poljoprivredi posredno je izazvala glad od koje je preminuo još veći broj ljudi.
Sva polja su obavezna.