Posle izjave nemačke kancelarke Angele Merkel da bi propast evra mogla da isprovocira rat u Evropi, Sandbruk se oglasio i rekao da će rat početi "29. oktobra 1918. godine".
Engleski istoričar predviđa da će u februaru 2012. izbiti ulični rat u Grčkoj a da će Nemci to iskoristiti za početak okupacije Grčke. U leto iste godine počinju problemi u Italiji, koji će se pretvoriti u masovnu pobunu naroda u svim većim gradovima. To će izazvati reakciju Silvija Berluskonija da pošalje vojsku na ulice i da zatraži pomoć od Evrope. Na taj apel odgovoriće Sarkozi koji će poslati 15.000 francuskih vojnika.
Tokom 2013. i 2014. širom Evrope dešavaće se velike i krvave demonstracije, a slična kriza u Letoniji izazvaće rusku intervenciju u avgustu 2015. godine. Naredne godine Rusi ulaze u Litvaniju, Belorusiju i Moldaviju.
U leto ove godine Sarkozi će inicirati promenu Ustava Francuske, kako bi po treći put postao predsednik zemlje. On će putem TV objaviti javno da je "kriza nastala u Londonu" i da "Britance treba podsetiti da im je mesto u Evropi, makar i silom".
Dodatno zaoštravanje između Francuske i Britanije desiće se nakon što u Belgiji izbije sukob između Valonaca i Flamanaca. Da bi smirile strasti i Britanija i Francuska šalju vojsku, a to predstavlja uvod u invaziju Francuske na Britaniju 2018. godine. Na strani Francuza biće Italija i Španija, a finansijski će ih podržavati Nemačka i Rusija. Britanci će, sa druge strane, biti usamljeni, jer Amerika ne želi da se meša u sukob.
Ispostaviće se na kraju da će Francuska i Rusija podeliti vlast nad Evropom po pola.
Sva polja su obavezna.