U proseku svako domaćinstvo mesečno realizuje oko 5 ovih transakcija preko poslovnih banaka. Najčešće je reč o plaćanju režijskih troškova za domaćinstvo - električna energija, komunalne usluge, računi za telefon, kablovsku televiziju, Internet i slično. Naknade banaka za ovu uslugu su relativno niske, međutim, primetna je značajna fluktuacija cena tih usluga kod većeg broja poslovnih banaka. Pojedine banke ove usluge naplaćuju potpuno neproporcionalno u odnosu na uložene resurse, te je potrebno obratiti pažnju kod izbora banke u kojoj ćete izvršiti uplate ove vrste.

Naknade za realizaciju gotovinskih uplata spadaju u sekundarne bankarske poslove i ne predstavljaju naročito profitabilan izvor za banku. Odnos uloženog rada i ostvarene naknade je lošiji nego kod ostalih primarnih bankarskih poslova - npr. naknada pri odobravanju kredita. Zbog toga banke često menjaju ove tarife kako bi privukle potencijalne klijente. Niže kamatne stope znače više poslova za bankarske službenike u poslovnicama i prilika da se proda neki proizvod klijentu koji dođe da uplati gotovinu na račun pravnog lica.

Postoji i drugi efekat ovih naknada. Kada su visoke, banke pokušavaju da smanje gužve u poslovnicama i da usmere vreme bankarskih službenika na kvalitetnije i profitabilnije bankarske poslove - davanje kredita i drugih kreditnih proizvoda. Neke od banaka koje su u prethodnim istraživanjima o visini naknada za realizaciju uplatnica imale najniže naknade, danas imaju najviše, takođe, pojedine banke su u proteklom periodu smanjile naknade ove vrste, pokušavajući na taj način da povećaju iskorišćenost poslovne mreže i privuku nove klijente.

Pojedini računi poput Infostana i EDB-a ne vuku naknadu u pojedinim bankama kada se izvrši uplata. Naime, poslovna banka i konkretno javno preduzeće sklope ugovor o posebnim uslovima realizacije uplata mesečnih računa građana, po kome preduzeće nadoknađuje poslovnoj banci troškove koje bi inače snosili građani. Javna preduzeća to rade da bi rasteretila svoje šaltere i obično se radi sa bankama koje imaju najrašireniju mrežu poslovnica.

Najveće uštede se ipak ostvaruju korišćenjem elektronskog bankarstva, gde poslovne banke uglavnom umanjuju uobičajene tarife za 10-20%, a pojedine čak i ne naplaćuju elektronski ispostavljene naloge, jer troškove nadoknađuju iz cene paketa tekućeg računa ili mesečne naknade za korišćenje elektronskog bankarstva. Sem ovih povoljnosti, elektronsko bankarstvo vam donosi i niz drugih prednosti - uplate mogu da se vrše u bilo koje vreme, nema uobičajenog čekanja u redovima, niti odlaska u poslovnicu banke.

Trajni nalog je alternativa korišćenju elektronskog bankarstva i podrazumeva uobičajeni režijski troškovi klijenta banke plaćaju svakog meseca od strane poslovne banke povlačenjem sredstava sa računa klijenta. Klijentu se mesečno naplaćuje naknada za korišćenje usluge trajnog naloga, ali je ona dosta niža nego zbir naknada za plaćanje svakog računa pojedinačno. Klijent u ovom slučaju sklapa ugovor sa bankom i jedino vodi računa o tome da na svom računu ima dovoljno sredstava da se plate svi računi.

Plaćanje u okviru banke je odličan način uštede, ali je neophodno znati u kojoj banci primalac uplate ima račun. Zbog različitih računa davaoca režijskih usluga nepraktično je ovu povoljnost koristiti za mesečne račune, ali je ovo šansa za uštedu kod većih i retkih uplata (školarine, veća dugovanja, kupovina automobila...), gde se na jednokratnoj proviziji može značajno uštedeti.